Manja slova Veća slova RSS

Pitajte Ministarstvo

>

Ministar Nuhodžić za Dnevne novine: Postavili smo temelje efikasnog bezbjednosnog sistema države

Ministar Nuhodžić za Dnevne novine: Postavili smo temelje efikasnog bezbjednosnog sistema države
Datum objave: 31.12.2018 09:30 | Autor: MUP; Dnevne novine

Ispis Štampaj stranicu


Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić zadovoljan je rezultatima resora na čijem je čelu ostvarenim u prvoj polovini njegovog mandata u kabninetu premijera Duška Markovića. U razgovoru za novogodišnji broj Dnevnih novina poručuje da je da su dvogodišnji rezultati pokazali da je 2017. godina bila bolja od 2016., a 2018. bolja od godine koja joj je prethodila.
Ministar ističe da su u 2017. i 2018. godini obračuni kriminalnih grupa koji su za posljedicu imali smrtni ishod smanjeni, da je spriječeno oko 30 likvidacija, te da kriminalcima ni bijeg neće pomoći.
„Naše aktivnosti nose jasnu poruku da za kriminalce u Crnoj Gori nema mjesta i da država neće dozvoliti da nas organizovani kriminal skrene sa zacrtanog kursa bezbjednosne politike sa nultom tolerancijom na ovu pošast“, poručuje Nuhodžić.

DN: Kako ocjenjujete rad MUP-a i Uprave policije u protekle dvije godine?

NUHODŽIĆ: Mislim da se u protekle dvije godine uradilo mnogo i da su rezultati tog rada očigledni. Ovo je veliki resor i ima mnogo nadležnosti, ali se vrijedno radilo na više frontova. Pored rezultata koje smo postigli u borbi protiv organizovanog kriminala, mislim da je pomak vidljiv i u drugim segmentima – sprečavanju krijumčarenja narotika i ulične prodaje droge, sajber kriminala, oblasti javnog reda i mira, bezbjednosti saobraćaja.

Uradili smo dosta da unaprijedimo i koncept rada usmjeren na pružanje usluga građanima. Tokom ljetnjih mjeseci naše područne jedinice i filijale radile su prekovremeno da bi odgovorile na povećani broj zahtjeva građana i stranaca. Takođe smo organizovali i upravne dane u više evropskih zemalja, kako bismo našim državljanima u inostranstvu olakšali procedure oko izdavanja dokumenata.

Pažnja je usmjeravana i na efikasniju koordinaciju u sistemu zaštite i spašavanja i veću operabilnost nadležnih službi.

Kroz izmjene normativnih akata mislim da smo postavili temelje funckionalnog i efikasnog bezbjednosnog sistema usklađenog sa modernim standardima i zahtjevima savremenog društva.

Naravno, uvijek može još bolje i više. Dobri rezultati obavezuju nas da budemo još efikasniji i da sebi postavljamo nove ciljeve. I ja vjerujem da će tako i biti u narednom periodu, jer sam došao na čelo MUP-a sa ambicijom da svaka naredna godina po rezultatima bude bolja od prethodne. Do sada sam bio u pravu jer je 2017. godina bila bolja od 2016., a 2018. bolja od godine prije. Nastojaću zato da tu svoju ambiciju opravdam i u drugoj polovini mog mandata.


DN: Policija je u prethodne dvije godine sprovodila brojne akcije u kojima je slobode lišeno više pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i spriječene planirane likvidacije. Kakva je danas bezbjednosna situacija u Crnoj Gori?

NUHODŽIĆ: Da bih odgovorio na Vaše pitanje o tome kakva je danas bezbjednosna situacija u Crnoj Gori, na početku bih napravio poređenje sa trenutkom kada sam došao na čelo MUP-a i podsjetio na činjenicu da je samo u 2016. godini zabilježeno 24 ubistva.

Sam ovaj podatak bio bi dovoljan da se izvuče zaključak da je bezbjednosna situacija danas mnogo bolja, i to nije moja slobodna procjena, već činjenično stanje. U 2017. i 2018. godini obračuni kriminalnih grupa koji su za posljedicu imali smrtni ishod su smanjeni, a broj spriječenih likvidacija povećan na oko 30 za prethodne dvije godine.

Naše aktivnosti nose jasnu poruku da za kriminalce u Crnoj Gori nema mjesta i da država neće dozvoliti da nas organizovani kriminal skrene sa zacrtanog kursa bezbjednosne politike sa nultom tolerancijom na ovu pošast.


DN: Imate li dovoljno stručnih i materijalnih kapaciteta za borbu protiv organizovanog kriminala?


NUHODŽIĆ:
U prethodne dvije godine značajna pažnja posvećena je unapređenju uslova rada policije u svim sektorima, kao i u oblasti vanrednih situacija, i za tu svrhu izdvojeno je oko 15 miliona iz budžeta, kao i kroz različite donacije i programe podrške. Naročito bih istakao direktnu budžetsku podršku Evropske unije, kroz čija sredstva u prošloj, i planirana sredstva u ovoj godini, unapređujemo bezbjednost na našim granicama, na čemu smo jako zahvalni.

Teški i zahtjevni poslovi koje obavljaju službenici u ovom resoru zahtijevaju stručnost i odgovrajuća materijalno-tehnička sredstva, i zato ćemo i u narednoj godini nastaviti da ulažemo u edukaciju i nabavku savremene opreme, kako bi adekvatno odgovorili izazovima koje sa sobom nose različiti oblici kriminala i sve sofirticiranije tehnike rada.

DN: Izjavljivali ste više puta da će ministarstva unutrašnjih poslova iz regiona bolje sarađivati od kriminalaca. To se i desilo hapšenjem Miloševića na Kosovu, Vukotića u Turskoj, Kneževića u Bugarskoj i Kašćelana u Češkoj. Kako ste zadovoljni saradnjom sa partnerskim policijskim službama?

NUHODŽIĆ: Upravo tako. Ovi primjeri pokazuju kako dobra povezanost i ažurna i pravovremena razmjena informacija između policijskih službi daje konkretne rezultate. Hapseći visoko rangirane pripadnike kriminalnih grupa poslali smo poruku da su institucije jače od kriminala i da im bijeg neće proći.

Regionalna i međunarodna saradnja daje rezultate i na drugim poljima. Sa Makedonijom smo na primjer kroz zajednički sporazum izrazili opredjeljenje za jačanje borbe protiv trgovine ljudima, sa Srbijom, kroz potpisivanje nekoliko sporazuma i protokola o pograničnom saobraćaju nastojimo da olakšamo kretanje stanovništva u pograničnim oblastima. Važan sporazum Crna Gora je ove godine potpisala i sa zemljama članicama Evropske unije, koje su potpisnice Konvencije o policijskoj saradnji u Jugositočnoj Evropi, i on se odnosi na automatizovanu razmjenu DNK podataka, daktiloskopskih podataka i podataka o registraciji vozila, čime je Crna Gora dostigla standarde i stvorila potrebne uslove za sprovođenje Prumske odluke koja se u okviru prekogranične policijske i pravosudne saradnje u krivičnim stvarima sprovodi u zemljama-članicama Evropske unije.

Sve ove aktivnosti na jačanju regionale saradnje, kao i aktivni doprinos Crne Gore u INTERPOL-u i EUROPOL-u, čine nas prepoznatljivim partnerom u zajedničkoj borbi protiv različitih bezbjednosnih izazova.

DN: Na koji način će MUP stati na put porodičnom nasilju? Sve je učestalija i pojava vršnjačkog nasilja među djecom. Šta preduzimate po tom pitanju?

NUHODŽIĆ: Prepoznajući značaj ove problematike, početkom godine inicirao sam formiranje Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama u kome pored predstavnika nadležnih institucija ravnopravno učestvuju i predstavnici civilnog sektora koji se bave ovim pitanjem. Ovo se pokazalo kao dobar model za razmatranje i rješavanje kompleksnih i specifičnih slučajeva porodičnog nasilja. Broj prijava je u porastu i mislim da je i rad ovog Tima doprinio promjeni percepcije i osnaživanju žrtava i cjelokupnog društva da nasilje treba prijaviti.

MUP je nedavno potpisao i Memorandum o saradnji sa Udruženjem „Roditelji“, kako bi se istakla uloga roditelja i odgovornost i otvorenost policije na planu prevencije nasilja u porodici i nasilničkog ponašanja među mladima. Vršnjačko nasilje u školama je problem sa kojim se udruženo moraju boriti država, obrazovne institucije i roditelji. Svako od nas mora da bude dio rješenja, kako bi se na vrijeme reagovalo i preveniralo svako agresivno ponašanje.

DN: Najavili ste skoro potpisivanje Sporazuma sa Evropskom graničnom i obalskom stražom (FRONTEX). Koje mjere Crna Gora preduzima u borbi sa ilegalnim prelascima granice i migracijama?

NUHODŽIĆ: Zaključivanje Sporazuma o saradnji s Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) od izuzetnog je značaja za Crnu Goru zbog jačanja saradnje sa Evropskom unijom u oblasti upravljanja granicama. Sporazum je veoma bitan i za EU u svjetlu aktuelnih migratornih tokova, a očekuje se da će pozitivno uticati i na dinamiku pregovaračkog procesa u oblasti vladavine prava.
Vlada Crne Gore radi na svim poljima, kako bi bolje regulisala migracijske procese, naročito u smislu kontrolisanog ulaska na teritoriju države. Preduzeli smo sve mjere za eventualni priliv migranata i izbjeglica u skladu sa međunarodnim standardima u ovoj oblasti.




Kontrola policije kroz više mehanizama


DN: Kako komentarišete nedavno usvojene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, naročito tezu da će na ovaj način doći do prekomjernog jačanja policijskog aparata, a koja se čula i u raspravi u Parlamentu?

NUHODŽIĆ: Cilj ovih izmjena i dopuna je postizanje većeg stepena efikasnosti i funkcionalnosti u radu Ministarstva i Uprave policije. S jedne strane, normativne izmjene garantuju punu operativnu, stručnu i sa njima povezanu finansijsku samostalnost Uprave policije, ali sa druge strane pojačana nadzorna i kontrolna ovlašćenja Ministarstva, a samim tim i veću odgovornost policije.

Slobodno mogu reći da bojazni i teze o prekomjernom jačanju policijskog aparata i njenom vaninstitucionalnom djelovanju i odsustvu kontrole apsolutno ne stoje. Policija kao organ nema i ne može imati atribute nekontrolisane samostalnosti i nezavisnosti.

Kontrola je obezbijeđena kroz više mehanizama – direktor za svoj rad, ali i rad policije odgovara ministru i Vladi, a Ministarstvo vrši i upravni nadzor, odnosno kontrolu zakonitosti i cjelishodnosti svih aspekata rada i postupanja policije. Tu je i mehanizam unutrašnje kontrole zakonitosti primjene policijskih ovlašćenja, zatim Etički odbor koji će raditi pod okriljem Ministarstva, te Savjet za građansku kontrolu koji će preko ministra nastaviti da kontroliše rad i postupanje policije. Naravno, i putem Parlamentarnog nadzora vršiće se nadzor nad radom policije, a usvojenim amandmanom kojim je predviđeno da direktor policije podnosi nadležnom radnom tijelu Skupštine poseban izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije dva puta godišnje, i da ukoliko nadležno tijelo ne prihvati izvještaj, o tome obavještava ministra koji može pokrenuti proceduru razrješenja direktora policije prije roka na koji je imenovan, dodatno je ojačana i kontrolna uloga Parlamenta.


Spriječeno 30 likvidacija

DN: Policija je u prethodne dvije godine sprovodila brojne akcije u kojima je slobode lišeno više pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i spriječene planirane likvidacije. Kakva je danas bezbjednosna situacija u Crnoj Gori?

NUHODŽIĆ:
Da bih odgovorio na Vaše pitanje o tome kakva je danas bezbjednosna situacija u Crnoj Gori, na početku bih napravio poređenje sa trenutkom kada sam došao na čelo MUP-a i podsjetio na činjenicu da je samo u 2016. godini zabilježeno 24 ubistva.

Sam ovaj podatak bio bi dovoljan da se izvuče zaključak da je bezbjednosna situacija danas mnogo bolja, i to nije moja slobodna procjena, već činjenično stanje. U 2017. i 2018. godini obračuni kriminalnih grupa koji su za posljedicu imali smrtni ishod su smanjeni, a broj spriječenih likvidacija povećan na oko 30 za prethodne dvije godine.

Naše aktivnosti nose jasnu poruku da za kriminalce u Crnoj Gori nema mjesta i da država neće dozvoliti da nas organizovani kriminal skrene sa zacrtanog kursa bezbjednosne politike sa nultom tolerancijom na ovu pošast.


Bolja saradnja organa za sprovođenje zakona



DN: Kako ste zadovoljni radom Biroa za operativnu koordinaciju organa koji čine obavještajno-bezbjednosni sektor na čijem ste čelu?

NUHODŽIĆ: Kao što je Vijeće za nacionalnu bezbjednost potvrdilo na posljednoj sjednici, a ja sam sa tim saglasan, rad Biroa za operativnu koordinaciju organa koji čine obavještajno-bezbjednosni sektor, u prethodne dvije godine osigurao je unapređenje saradnje organa za sprovođenje zakona, što je doprinijelo većem stepenu sigurnosti i bezbjednosti u zemlji.

Zajedničke aktivnosti policije, Državnog tužilaštva, naročito Specijalnog tužilaštva, i drugih segmenata sistema bezbjednosti u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala dovele su do hapšenja i procesuiranja nosilaca organizovanog kriminala i članova njihovih grupa, ali i do napretka u oblasti borbe protiv trgovine ljudima, koja će biti u vrhu prioriteta daljeg rada Uprave policije i Državnog tužilaštva.

U narednom periodu prioritet će biti borba protiv sive ekonomije, kao i jača kontrola trošenja državnog novca.



DN: Na kraju, par relaksirajućih pitanja:

Kad Vam završava radno vrijeme?

NUHODŽIĆ: Radno vrijeme ministra unutrašnjih poslova diktiraju dešavanja i obaveze, što se najčešće ne poklapa sa propisanim osmočasovnim radnim vremenom. To najbolje znaju moji saradnici koji prateći moje obaveze često budu na poslu i u večernjim satima, vikendom i praznicima.


DN: Je li premijer previše zahtjevan prema ministrima?

NUHODŽIĆ: Premijer je temeljan i odgovoran u svom radu i to isto traži i od nas ministara. Moram pohvaliti njegovo razumijevanje za složenost i odgovornost poslova koji obavljaju službenici iz bezbjednosnog sektora. To je možda zato što i on sam ima dosta iskustva i dobro je upućen u bezbjednosnu problematiku. Uz njegovu podršku radimo na rješavanju i važnih egzistencijalnih pitanja naših zaposlenih, kao i na podizanju kvaliteta radnih uslova naših službenika.


DN: Gdje ćete provesti novogodišnje praznike?

NUHODŽIĆ:
Obaveze koje nameće tempo rada oduzimaju vrijeme za drage ljude, mjesta i događaje. Zato se radujem da ću slobodno vrijeme za praznike provesti u mom Bijelom Polju, sa prijateljima i porodicom.


Intervju u originalu možete pročitati OVDJE