Manja slova Veća slova RSS

Pitajte Ministarstvo

>

Razgraničenje Crne Gore i BiH je završeno

Datum objave: 25.12.2014 17:29 | Autor: MUP

Ispis Štampaj stranicu


Povodom interesovanja medija u vezi sa Rezolucijom o Sutorini, koju je poslanik u novoizabranom sazivu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović uputio u zvaničnu parlamentarnu proceduru, radi tačnog informisanja javnost obavještavamo sljedeće:

Razgraničenje i utvrđivanje državne granice između Crne Gore i Bosne i Hercegovine je završeno i očekujemo potpisivanje Ugovora o državnoj granici, čime će ove dvije države, od bivših članica SFRJ, prve riješiti pitanje granice.

Međunarodno priznate granice država nastalih na prostoru nekadašnje Jugoslavije su nekadašnje republičke granice. Poznat je stav međunarodne zajednice iz 1992. godine, da nema prekrajanja nekadašnjih republičkih granica.

Pregovori na obavljanju poslova razgraničenja, utvrđivanja državne granice i pripremama na zaključivanju međunarodnog ugovora o državnoj granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, započeti su oktobra 2008. godine, a završeni maja 2014. godine.

Na završnom sastanku komisija za granicu Crne Gore i Bosne i Hercegovine, održanom 26. i 27.05.2014.godine u Sarajevu, usaglašena su i parafirana (verifikovana) sva granična dokumenta od strane komisija i stručnih grupa, i to: Ugovor o državnoj granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Tekstualni opis protezanja državne granice i Topografska karta razmjera 1:25000 sa ucrtanom graničnom linijom. Cjelokupna državna granica ucrtana je na 19 topografskih karata, prema važećim podacima u katastru, sa spiskom koordinata svih prelomnih tačaka, od tromeđe Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske na južnom dijelu. Dakle, sva granična dokumenta su verifikovana i od strane članova Komisije, predstavnika sva tri konstitutivna naroda u BiH. Nekadašnja administrativna, katastarska granica, postala je državna granica, što je u skladu sa stavom Badinterove komisije.

Protokolom o određivanju tromeđnih tačaka, koji je potpisan u Sarajevu, 2. oktobra 2003. godine, određene su tromeđne granične tačke na sjevernoj i južnoj tromeđi između Crne Gore, Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, i između Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Vlada Crne Gore, na sjednici od 12. juna 2014. godine, na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova, usvojila je Izvještaj o vođenju pregovora na pripremama za zaključivanje Ugovora o dravnoj granici između Crne Gore i BiH i prihvatila Prijedlog ovog ugovora, čime su u Crnoj Gori okončane unutrašnje pravne procedure potrebne za potpisivanje ovog Ugovora.

Komisije za granicu Crne Gore i Bosne i Hercegovine formiraće zajedničko radno tijelo, u čijoj nadležnosti će biti da izvrši obilježavanje ovim Ugovorom utvrđene državne granice na terenu.

Takođe, Vijeće ministara BiH, na 111. sjednici 6. novembra 2014. godine, utvrdilo Prijedlog ugovora o državnoj granici između Crne Gore i BiH i sada je Ugovor o granici na dalju proceduru kod Predsjedništva BiH. Nakon završetka procedura Predsjedništva BiH, stvaraju se uslovi za potpisivanje ovog Ugovora, nakon čega slijedi potvrđivanje, odnosno ratifikacija Ugovora sa ciljem stupanja na snagu.

Tokom vođenja pregovora o razgraničenju između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, komisije su se rukovodile podacima sadržanim u Katastru dvije države, odnosno nekadašnjim administrativnim granicama, koje su postale državne, nakon obnove, odnosno sticanja nezavisnosti Crne Gore i Bosne i Hercegovine, te ni na jednoj sjednici komisija nije pokrenuto pitanje navedeno u Rezoluciji o Sutorini.

Želimo da podsjetimo i na nekoliko izjava visokih državnih funkcionera BiH:

Sredoje Nović, ministar civilnih poslova BiH (Slobodna Evropa 06.11.2014.godine) je kazao da „Da nije bilo ništa sporno za utvrđivanje granice BiH i CG”.

Takođe, veoma je značajno i saopštenje Vijeća ministara BiH nakon utvrđivanja Prijedloga ugovora o državnoj granici između BiH i CG: „Dvije države na ovaj način, poštujući suverenitet i teritorijalni integritet, unapređuju bilateralne odnose, ispunjavanjem obaveze preuzete Poveljom Ujedinjenih nacija i šalju pozitivnu poruku zemljama u regiji, evropskim i globalnim partnerima o spremnosti BiH i CG da sporazumno urede preostala otvorena pitanja”.

Takođe, značajna je i izjava Nebojše Radmanovića, člana Predsjedništva BiH „Granična linija sa Crnom Gorom je na terenu utvrđena i po okončanju redovne procedure ovo će biti prvi Ugovor o granicama u regionu” (Nezavisne novine Sarajevo 13.10.2014.godine).

Sarajevski „Večernji list”, 09.12.2014.godine, prenio je izjavu Željka Obradovića, predsjednika Komisije za granicu BiH, pod naslovom „Prijepor koji je ispolitiziran, Sutorina je pripala Crnoj Gori u staroj Jugoslaviji”, u kojem je Obradović „Odbacio kao neutemeljene tvrdnje kako Sutorina pripada BiH”, te „Iako su se stručna povjereništva do kraja složila oko svih prijepornih pitanja vezanih za granicu između BiH i CG te bi skori potpis mogao označiti početak konačnog rješavanja pitanja granica, budući da se sve zemlje nastale raspadom Jugoslavije spore, skupina profesora iz Sarajeva je zbog očito političkih motiva odlučila problematizirati pitanje Sutorine”.

Takođe, Obradović naglašava „Povjerenstva BiH i CG postigla su saglasje, a postignuti dogovor je potvrdilo Vijeće ministara BiH i Vlada CG. Sada još preostaje da parlamenti dviju država ratificiraju ovaj dokument. Na taj bi način BiH s Crnom Gorom završila posao oko granice. Ovako pripremljena, usaglašena i parafirana sva potrebna dokumentacija o graničnoj crti izraz je spremnosti BiH i CG da u konačnici budu prve dvije države u regiji koje će u cjelosti završiti posao identifikacije i obilježavanja granične crte”.